Razgovor s ginekologom o menopauzi

Kada počinje menopauza i koji su  početni simptomi? Što lakše, a što  teže dijelimo s ginekologom? Kako se pripremiti na novi period  života, i odgovore na još mnogo toga  što niste znali o menopauzi, pronađite  u savjetima Prim.dr.sc. Ivan Bolanča, dr.med. specijalist ginekologije i porodništva.

Dolaze li Vam često u ordinaciju žene u menopauzi i zbog kojih problema? 

U perimenopauzi žene vrlo često posjećuju ginekološke ordinacije. Najčešće tegobe su one vezane uz nepravilna krvarenja iz maternice. To su ujedno i prvi znakovi da se događaju određene promjene u ženskom tijelu. Nerijetko su ta krvarenja obilna do te mjere da izazivaju anemiju. Čak i kad ta krvarenja nisu obilna, već sama činjenica da ciklusi više nisu pravilni kao što su bili tijekom reproduktivnog razdoblja izaziva zabrinutost kod žena.

Kakvo je znanje žena u menopauzi koje susrećete i koliko otvoreno žele razgovarati o tegobama u ovom periodu života?

Generalno sam dojma da pacijentice koje dolaze u moju ordinaciju znaju dosta o promjenama koje im se dešavaju. To se najbolje vidi po konkretnim i preciznim pitanjima koja su vezana uz pojedine probleme koje ih muče. Naravno, pitanje je da li se taj moj dojam može prenijeti i na opću populaciju. Što se tiče otvorenosti za razgovore o problemima u peri i postmenopauzi, o nekim problemima lakše komuniciraju, a o nekima teže. Tjelesne simptome puno lakše komuniciraju, dok one psihičke ili seksualne puno teže. Upravo u tom području trebalo bi više poraditi na svjesnosti o ukupnosti problema koje žene mogu osjećati. Kad vide da nisu same i da njihove tegobe nisu samo njihov specifikum, puno će lakše zatražiti pomoć.

Kako žena može najlakše prepoznati da menopauza počinje i kada treba potražiti savjet stručnjaka kako bi ova faza prošla što lagodnije?

Prema definiciji menopauza je posljednja menstruacija i definiramo je nakon što 12 mjeseci nema krvarenja. Sama perimenopauza, ili menopauzalna tranzicija, dakle razdoblje oko menopauze prepoznaje se po nizu promjena. Najčešće se uočavaju nepravilna krvarenja, valovi vrućine, problemi sa spavanjem, promjene raspoloženja, promjene u seksualnoj funkciji, pojačano opadanje ili smanjena kvaliteta kose, promjene na koži. Važno je znati da za sve ove tegobe postoji pomoć, samo je treba potražiti. 


Što je preuranjena menopauza, a što prijevremena (rana) menopauza? Koji su uzroci i koliko žena zahvaća ovo stanje? 

Većina žena ulazi u postmenopauzu između 45. i 55. godine života. Ukoliko se zadnje krvarenje javi prije toga, dakle prije 45.godine života to se naziva preuranjenom menopauzom. Poseban i dobro definiran entitet je tzv. primarna insuficijencija jajnika (POI), koja se nekada zvala i ranom menopauzom. Kod ovog stanja zadnja menstruacija se javlja prije 40.godine života. Točnu učestalost ovog stanja je teško točno utvrditi zbog niza razloga, a procjene se kreću od 1-5.5%. Glavni uzroci su autoimuni, genetski, kao i raniji operativni zahvati jajnicima. Najveći problem u ovoj skupini žena je što jedan dio još nije ostvario majčinstvo.

Koje su najčešće ginekološke promjene u menopauzi koje se javljaju kod žena i zašto do njih dolazi?

Najčešće promjene su nepravilna krvarenja, valovi vrućine, problemi sa spavanjem, promjene raspoloženja, promjene u seksualnoj funkciji, pojačano opadanje ili smanjena kvaliteta kose, promjene na koži. I dok je u postmenopauzi glavni uzrok svim tegobama manjak estrogena, u perimenopauzi, pogotovo u početnim fazama, vrlo je čest problem manjak progesterona. Neprepoznavanje ovih suptilnih promjena često dovodi do liječenja koja samo pogoršavanju tegobe.

Na koji način se žene mogu pripremiti za ginekološke promjene koje će donijeti menopauza?

Na nekinačin se u mladosti trebamo pripremati za svoju zrelu dob. Promjene na koži će biti puno izraženije ako nismo vodili računa o svojoj koži u mladosti, pravilnom njegom i fotoprotekcijom. Optimalna fizička aktivnost, zdrava prehrana i optimalna tjelesna masa će svakako pomoći prebroditi ovo razdoblje. Ono što ja često kažem svojim pacijenticama, ali i samome sebi, nikada nije kasno početi. Svaki dan je prilika za novi početak i to treba zaista tako shvatiti.

Koliko je čest problem suhoće rodnice i na koji način žene mogu tretirati ovaj problem?

Suhoća rodnice tipični je simptom gubitka estrogena i spada u relativno kasne simptome postmenopauze. Važno je znati da pomoći ima, samo je treba potražiti. Postoji čitav niz preparata koji mogu olakšati ovakve tegobe. Tu se svakako treba posavjetovati sa svojim liječnikom koji će zajedno sa Vama izabrati najbolje rješenje.

Koliko je čest problem pada libida u menopauzi i na koji način savjetujete ženama da pristupe rješavanju ove tegobe?

Pad libida nije nužan pratitelj menopauze. Dio žena zaista ima izražen gubitak samopouzdanja zbog promjena koje im se javljaju, dio ima problema sa suhoćom rodnice i jedan dio ima hormonske promjene koje reduciraju libido. Srećom, dobar dio ovih tegoba može se kupirati odgovarajućom terapijom. S druge strane, ovo životno razdoblje u pravilu je riješeno brige o egzistenciji, kao i brige oko neplanirane trudnoće i to sve može učiniti spolni život boljim nego ranije.

Koje savjete bi dali ženama u menopauzi kad je intimna njega u pitanju?

Kako ulazimo u zreliju dob, naša koža počinje pokazivati promjene poput bora, suhoće ili hiperkeratoza. Koža genitalne regije svakako nije iznimka. Upravo na koži i sluznici genitalne regije suhoća stvara najozbiljnije probleme. Zato upravo u ovoj dobi treba posvetiti posebnu pažnju prilikom izbora preparata za njegu kože, kako blagih šampona koji neće dodatno isušivati kožu i spuštati pH sluznice, tako i različitih krema i losiona za njegu kože. Svakako bih prednost dao preparatima iza kojih stoje desetljeća istraživanja i koji su posebno prilagođeni ženama zrele dobi.

Koliko je česta pojava mioma u menopauzi i koji su simptomi pojave mioma? Na koji način se liječe?

Miomi su najčešći dobroćudni tumori kod žena. Prema nekim studijama čak i do 70 % žena ima miome. Srećom, u velikoj većini slučajeva ne stvaraju nikakve tegobe. U perimenopauzi promjene u razinama estrogena i progesterona mogu dovesti do pogoršanja simptoma vezanih uz miome, te uzrokovati obilna krvarenja, bol u trbuhu ili pritisak na mjehur. To su ujedno i najčešći razlozi koji zahtijevaju liječenje, a nekada i kirurški zahvat. Dobra okolnost je da ulaskom u menopauzu većina ovih tegoba spontano regredira. Takve žene ulazak u postmenopauzu zaista doživljavaju kao veliko olakšanje.

Koje preglede bi žene u menopauzi trebale redovito obavljati?

Svakako treba naglasiti važnost redovitih ginekoloških pregleda koje uključuju PAPA test i ultrazvučni pregled, ali i nezaobilaznih pregleda dojki. Nikada nije dovoljno naglašavati da je dobar dio i najtežih bolesti izlječiv ako se dovoljno rano otkrije.

Postoji li u našoj zemlji nešto poput savjetovališta za menopauzu ili mjesta gdje žene mogu dobiti više informacija?

Hrvatska je zemlja koja može biti ponosna na svoju tradiciju brige za žensko zdravlje. Dugogodišnjim predanim radom naših učitelja, ali i nas danas, hrvatska ginekologija u pogledu brige za žensko zdravlje, a pogotovo u pogledu preventive, ne zaostaje ni za najrazvijenijim zemljama svijeta. Hrvatsko društvo za menopauzu održava redovite sastanke na kojima izmjenjujemo najnovije spoznaje o ovom osjetljivom razdoblju u životu žene. Sve što treba žena učiniti je tražiti pomoć.

Objavljeno

Najčitanije