Kada počinje menopauza i koji su početni simptomi? Što lakše, a što teže dijelimo s ginekologom? Kako se pripremiti na novi period života, i odgovore na još mnogo toga što niste znali o menopauzi, pronađite u savjetima Prim.dr.sc. Ivan Bolanča, dr.med. specijalist ginekologije i porodništva.
 Dolaze li Vam često u ordinaciju  žene u menopauzi i zbog kojih  problema? 
U perimenopauzi žene vrlo često posjećuju  ginekološke ordinacije. Najčešće tegobe su one  vezane uz nepravilna krvarenja iz maternice.  To su ujedno i prvi znakovi da se događaju  određene promjene u ženskom tijelu. Nerijetko  su ta krvarenja obilna do te mjere da izazivaju  anemiju. Čak i kad ta krvarenja nisu obilna, već  sama činjenica da ciklusi više nisu pravilni kao što  su bili tijekom reproduktivnog razdoblja izaziva  zabrinutost kod žena.
 Kakvo je znanje žena u  menopauzi koje susrećete i koliko  otvoreno žele razgovarati o  tegobama u ovom periodu života?
Generalno sam dojma da pacijentice koje dolaze  u moju ordinaciju znaju dosta o promjenama koje  im se dešavaju. To se najbolje vidi po konkretnim  i preciznim pitanjima koja su vezana uz pojedine  probleme koje ih muče. Naravno, pitanje je  da li se taj moj dojam može prenijeti i na opću populaciju. Što se tiče otvorenosti za razgovore  o problemima u peri i postmenopauzi, o nekim  problemima lakše komuniciraju, a o nekima teže.  Tjelesne simptome puno lakše komuniciraju, dok  one psihičke ili seksualne puno teže. Upravo u tom  području trebalo bi više poraditi na svjesnosti o  ukupnosti problema koje žene mogu osjećati. Kad  vide da nisu same i da njihove tegobe nisu samo  njihov specifikum, puno će lakše zatražiti pomoć.
Kako žena može najlakše  prepoznati da menopauza počinje  i kada treba potražiti savjet  stručnjaka kako bi ova faza prošla  što lagodnije?
Prema definiciji menopauza je posljednja  menstruacija i definiramo je nakon što 12 mjeseci  nema krvarenja. Sama perimenopauza, ili  menopauzalna tranzicija, dakle razdoblje oko  menopauze prepoznaje se po nizu promjena.  Najčešće se uočavaju nepravilna krvarenja,  valovi vrućine, problemi sa spavanjem, promjene  raspoloženja, promjene u seksualnoj funkciji,  pojačano opadanje ili smanjena kvaliteta kose,  promjene na koži. Važno je znati da za sve ove  tegobe postoji pomoć, samo je treba potražiti. 
Što je preuranjena menopauza,  a što prijevremena (rana)  menopauza? Koji su uzroci i koliko  žena zahvaća ovo stanje? 
Većina žena ulazi u postmenopauzu između  45. i 55. godine života. Ukoliko se zadnje  krvarenje javi prije toga, dakle prije 45.godine  života to se naziva preuranjenom menopauzom.  Poseban i dobro definiran entitet je tzv. primarna  insuficijencija jajnika (POI), koja se nekada  zvala i ranom menopauzom. Kod ovog stanja  zadnja menstruacija se javlja prije 40.godine  života. Točnu učestalost ovog stanja je teško točno  utvrditi zbog niza razloga, a procjene se kreću  od 1-5.5%. Glavni uzroci su autoimuni, genetski,  kao i raniji operativni zahvati jajnicima. Najveći  problem u ovoj skupini žena je što jedan dio još  nije ostvario majčinstvo.
Koje su najčešće ginekološke  promjene u menopauzi koje se  javljaju kod žena i zašto do njih  dolazi?
Najčešće promjene su nepravilna krvarenja,  valovi vrućine, problemi sa spavanjem, promjene  raspoloženja, promjene u seksualnoj funkciji,  pojačano opadanje ili smanjena kvaliteta kose,  promjene na koži. I dok je u postmenopauzi  glavni uzrok svim tegobama manjak estrogena, u  perimenopauzi, pogotovo u početnim fazama,  vrlo je čest problem manjak progesterona.  Neprepoznavanje ovih suptilnih promjena često  dovodi do liječenja koja samo pogoršavanju  tegobe.
 Na koji način se žene mogu  pripremiti za ginekološke promjene  koje će donijeti menopauza?
Na nekinačin se u mladosti trebamo pripremati  za svoju zrelu dob. Promjene na koži će biti puno  izraženije ako nismo vodili računa o svojoj koži  u mladosti, pravilnom njegom i fotoprotekcijom.  Optimalna fizička aktivnost, zdrava prehrana  i optimalna tjelesna masa će svakako pomoći  prebroditi ovo razdoblje. Ono što ja često kažem  svojim pacijenticama, ali i samome sebi, nikada  nije kasno početi. Svaki dan je prilika za novi  početak i to treba zaista tako shvatiti.
 Koliko je čest problem suhoće  rodnice i na koji način žene mogu  tretirati ovaj problem?
Suhoća rodnice tipični je simptom gubitka  estrogena i spada u relativno kasne simptome  postmenopauze. Važno je znati da pomoći ima,  samo je treba potražiti. Postoji čitav niz preparata  koji mogu olakšati ovakve tegobe. Tu se svakako  treba posavjetovati sa svojim liječnikom koji će  zajedno sa Vama izabrati najbolje rješenje.
 Koliko je čest problem pada  libida u menopauzi i na koji način  savjetujete ženama da pristupe  rješavanju ove tegobe?
Pad libida nije nužan pratitelj menopauze. Dio  žena zaista ima izražen gubitak samopouzdanja  zbog promjena koje im se javljaju, dio ima  problema sa suhoćom rodnice i jedan dio ima  hormonske promjene koje reduciraju libido.  Srećom, dobar dio ovih tegoba može se kupirati  odgovarajućom terapijom. S druge strane, ovo  životno razdoblje u pravilu je riješeno brige o  egzistenciji, kao i brige oko neplanirane trudnoće  i to sve može učiniti spolni život boljim nego ranije.
Koje savjete bi dali ženama u  menopauzi kad je intimna njega u  pitanju?
Kako ulazimo u zreliju dob, naša koža počinje  pokazivati promjene poput bora, suhoće ili  hiperkeratoza. Koža genitalne regije svakako  nije iznimka. Upravo na koži i sluznici genitalne  regije suhoća stvara najozbiljnije probleme. Zato  upravo u ovoj dobi treba posvetiti posebnu pažnju  prilikom izbora preparata za njegu kože, kako  blagih šampona koji neće dodatno isušivati kožu  i spuštati pH sluznice, tako i različitih krema i  losiona za njegu kože. Svakako bih prednost dao  preparatima iza kojih stoje desetljeća istraživanja  i koji su posebno prilagođeni ženama zrele dobi.
 Koliko je česta pojava mioma  u menopauzi i koji su simptomi  pojave mioma? Na koji način se  liječe?
Miomi su najčešći dobroćudni tumori kod žena.  Prema nekim studijama čak i do 70 % žena  ima miome. Srećom, u velikoj većini slučajeva  ne stvaraju nikakve tegobe. U perimenopauzi  promjene u razinama estrogena i progesterona  mogu dovesti do pogoršanja simptoma vezanih  uz miome, te uzrokovati obilna krvarenja, bol u  trbuhu ili pritisak na mjehur. To su ujedno i najčešći  razlozi koji zahtijevaju liječenje, a nekada i kirurški zahvat. Dobra okolnost je da ulaskom  u menopauzu većina ovih tegoba spontano  regredira. Takve žene ulazak u postmenopauzu  zaista doživljavaju kao veliko olakšanje.
 Koje preglede bi žene u  menopauzi trebale redovito  obavljati?
Svakako treba naglasiti važnost redovitih  ginekoloških pregleda koje uključuju PAPA test i  ultrazvučni pregled, ali i nezaobilaznih pregleda  dojki. Nikada nije dovoljno naglašavati da  je dobar dio i najtežih bolesti izlječiv ako se  dovoljno rano otkrije.
 Postoji li u našoj zemlji nešto  poput savjetovališta za menopauzu  ili mjesta gdje žene mogu dobiti  više informacija?
Hrvatska je zemlja koja može biti ponosna  na svoju tradiciju brige za žensko zdravlje.  Dugogodišnjim predanim radom naših učitelja,  ali i nas danas, hrvatska ginekologija u pogledu  brige za žensko zdravlje, a pogotovo u pogledu  preventive, ne zaostaje ni za najrazvijenijim  zemljama svijeta. Hrvatsko društvo za  menopauzu održava redovite sastanke na  kojima izmjenjujemo najnovije spoznaje o ovom  osjetljivom razdoblju u životu žene. Sve što treba  žena učiniti je tražiti pomoć.