OK

OK Cancel

Hvala Vam!

Zatvori

Previous

Koji su uzroci gubitka kose?

Kulturna važnost kose

Kosa je oduvijek igrala važnu ulogu u slici čovjeka, s dubokim simboličkim značenjima koja se provlače kroz različita razdoblja i kulture: od davnina kosa predstavlja vrlo značajan element osobnosti te je sastavni dio ljepote, šarma i zavođenja.

Potpuno prirodna biološka pojava

Svi mi imamo uglavnom između 100 000 i 150 000 dlaka kose na vlasištu. Kosa se neprekidno obnavlja u uzastopnim ciklusima rasta, mirovanja, ispadanja i ponovnog rasta, a obično gubimo između 50 i 100 vlasi dnevno. To je sasvim normalno i najčešće ne uzrokuje stanjivanje kose jer izmjena tih ciklusa kod ljudi nije sinkrona (svaka je dlaka u drugoj fazi), što znači da je naše vlasište uvijek prekriveno kosom.  Dakle, pojedinačni ciklusi folikula koji su neovisni jedan o drugome sprječavaju masovni gubitak kose. Međutim, u nekim situacijama može doći do povećanja gubitka kose. Uzrok te pojave su poremećaji u ciklusu rasta kose, upalna stanja koja oštećuju folikule dlake ili nasljedne ili stečene abnormalnosti u pigmentima kose.

Životni ciklus kose

Tipični ciklus rasta kose može trajati otprilike 2 do 6 godina, a sastoji se od četiri različite faze. Na trajanje ciklusa utječu dob i patologija te širok spektar prehrambenih i hormonalnih čimbenika.
Prva je poznata kao anagena faza ili faza rasta u kojoj kosa izrasta iz folikula ili korijena ispod kože. Određuje duljinu naše kose i traje nekoliko godina (obično 2 – 4 godine kod muškaraca i 3 – 6 godina kod žena). Tijekom anagene faze kosa naraste oko 1 cm svakih 28 dana, a u toj fazi može istovremeno biti do čak 90 % folikula dlaka.
Sljedeća je katagena, odnosno prijelazna faza, koja traje oko 2 do 3 tjedna i zahvaća 1 – 2 % svih vlasi. Tijekom katagene faze kosa prestaje rasti; odvaja se od opskrbe krvlju i dermalne papile u kojoj se nalaze stanice koje stvaraju nove vlasi. Nakon toga dolazi telogena faza ili faza mirovanja: traje oko 3 mjeseca i u toj fazi stara kosa miruje, dok nova započinje fazu rasta. Oko 10 – 15 % vlasi nalazi se u toj fazi. Kako nove vlasi rastu ispod telogenih folikula, tako postupno guraju stare folikule prema površini, koji potom ispadaju. Egzogena faza ili faza ispadanja posljednja je faza u životnom ciklusu kose tijekom koje starije vlasi ispadaju s vlasišta, a zamjenjuju ih nove vlasi.

Različiti oblici gubitka kose:

Telogeni efluvij (privremeni gubitak kose) karakterizira iznenadan i značajan gubitak kose koji je rezultat preranog ulaska kose u telogenu fazu. Javlja se otprilike tri mjeseca nakon događaja koji ga izazivaju, što uključuje sljedeće:
-          stres (teška febrilna bolest, emocionalni stres, ozbiljne ozljede, teški kirurški zahvati, teški porođaji, krvarenja, izgladnjivanje i brze dijete)
-          postporođajni period: razdoblje nakon poroda; ponovno uspostavljanje ravnoteže hormona (posebno smanjenje razina estrogena) aktivira telogenu fazu u kojoj dolazi do značajnog gubitka kose -          promjene godišnjih doba: istraživanje pokazuje porast broja vlasi u telogenoj fazi u razdobljima od travnja do ožujka i od rujna do listopada, koja čine vrhunac godišnjih doba, a poznata su i kao proljetni i jesenski telogeni efluvij
-          izlaganje onečišćenju
-          nedostatak hranjivih tvari (anemija uzrokovana nedostatkom željeza, acrodermatitis enteropathica, stečeni nedostatak cinka i pothranjenost)
-          endokrini poremećaji (hipertireoza i hipotireoza)
-          ozbiljni problemi s kožom koji utječu na vlasište
-          gubitak kose izazvan lijekovima: uglavnom zbog kemoterapeutika, ali ponekad uzroci mogu biti i neke vrste lijekova kao što su antidepresivi, antikonvulzivi i beta-blokatori. Međutim, kod otprilike trećine ljudi koje pogađa telogeni efluvij nije pronađen uzročnik ove pojave. Trajanje bolesti kraće je od šest mjeseci kod akutnog telogenog efluvija, dok kod kroničnog stanja traje i dulje od šest mjeseci. Akutni telogeni efluvij jednako pogađa sve dobne skupine i pripadnike oba spola, dok se kronično stanje bez jasnog i iznenadnog uzroka javlja kod uglavnom zdravih žena u dobi između 30 i 60 godina.

Alopecija (trajni gubitak kose) uključuje sljedeća stanja:

-          androgenetska alopecija: nasljedni i najčešći oblik gubitka kose kod muškaraca i žena. Karakterizira je postupno nestajanje kose, a uzorci gubitka kose razlikuju se ovisno o spolu. Kod muškaraca je prisutno stanjivanje kose u čeonoj, sljepoočnoj i tjemenoj zoni vlasišta ili potpuni gubitak s ostacima kose na zatiljku i rubovima sljepoočne zone. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi nakon puberteta i napredovati tijekom narednih godina ili desetljeća. Žene, s druge strane, obično doživljavaju polagano i difuzno stanjivanje vlasi na cijelom vlasištu (što rijetko dovodi do ćelavosti), a započinje na srednjem dijelu čela (tjeme), no ne utječe na kosu na rubu čela. Obično je primijete za vrijeme menopauze, no taj oblik gubitka kose može se javiti bilo kada nakon puberteta.     Prikazi: Napredovanje androgenetske alopecije kod muškaraca Folikuli koji se nalaze na vrhu vlasišta najčešće pokreću značajan gubitak kose   Prikaz: Napredovanje androgenetske alopecije kod žena Veća je vjerojatnost da će folikuli oko središnjeg dijela vlasišta pokrenuti gubitak kose  

-          hirzutizam: uglavnom se povezuje s hiperandrogenemijom, iako polovina žena s blagim simptomima ima normalne razine androgena. Najčešći uzrok hirzutizma je sindrom policističnih jajnika. Karakterizira ga prisutnost prekomjerne količine terminalnih dlaka u područjima koja ovise o androgenima kod žena: na licu, prsima, trbuhu, gornjem dijelu bedara i areolama. Hirzutizam može, a i ne mora biti povezan s aknama i androgenetskom alopecijom.

-          alopecia areata: autoimuna bolest koja se javlja iznenada i uzrokuje gubitak kose u pramenovima kod djece i odraslih. Ta bolest može dovesti do gubitka svih dlaka na tijelu, uključujući obrve i trepavice, što rezultira potpunom ćelavošću (alopecia totalis). Pacijenti mogu doći u fazu remisije (ali i spontano bez liječenja), a bolest se može pojaviti i samo jednom tijekom života ili se može iznova vraćati. -          cikatrijalna alopecija (poznata i kao ožiljkasta alopecija): uzrokuju je određeni rijetki poremećaji koji uništavaju folikule dlake i zamjenjuju ih ožiljkastim tkivom (kosa se ne obnavlja na tim ožiljkastim područjima). Ti se poremećaji mogu javiti u bilo kojoj dobi, a pogađaju i muškarce i žene. Gubitak kose može započeti tako sporo da simptomi nisu primjetni. Međutim, kosa može početi ispadati iznenada, dok drugi simptomi uključuju jak svrbež, oticanje i prisutnost crvenih ili bijelih lezija na tjemenu koje mogu nalikovati osipu.

-          trihotilomanija: poremećaj u kojem osoba čupa vlastitu kosu i ne može se zaustaviti, što rezultira gubitkom kose na vlasištu ili na drugim dijelovima tijela. Najčešće se javlja kod djece, a kosa ponovno izraste ako se takvo ponašanje zaustavi. Međutim, ako se čupanje nastavi duži niz godina, može doći do trajnog gubitka kose.

-          senescentna alopecija ili stanjivanje povezano sa starenjem: opisuje se kao trajno difuzno stanjivanje kose na cijelom vlasištu bez povećane folikularne minijaturizacije kod pacijenata u 50-ima i bez obiteljske povijesti ćelavljenja. Taj progresivni gubitak kose također karakterizira skraćivanje anagene faze, smanjeni omjer anagene i telogene faze, slabljenje kose te negativan učinak na njezino zdravlje. 

Faza rasta kose (anagena faza) skraćuje se s 3 – 4 godine na razdoblje kraće od godine dana. Faza mirovanja (telogena faza) se produžuje, a vlasi koje otpadnu rjeđe se zamjenjuju novim vlasima. Broj vlasi u telogenoj fazi također se povećava i njihov udio prelazi 20 %. Folikuli dlake ne učvršćuju se tako duboko u dermu i postaju manji, a nove su vlasi kraće. S godinama kosa također gubi svoju pigmentaciju i postaje bijela. Bijele su vlasi slabije od pigmentirane kose i njihova je poroznost nešto veća, dok je njihova mehanička otpornost smanjena. Također su osjetljivije na vanjske štetne utjecaje, posebno UV zrake.  

Izvor: Rezultati su dobiveni epidemiološkim istraživanjem koje je provela istraživačka skupina društva L’Oréal s pomoću metode SU.VI.MAX (Supplémentation en VItamines et Minéraux AntioXydants).
Za više informacija obratite se svom dermatologu koji može obaviti klinički i trihoskopski pregled (dermoskopiju vlasišta) ili može zatražiti trihogram (analizu ispadanja dlaka), krvne pretrage i po potrebi biopsiju.

Važno je razlikovati prirodno, svakodnevno ispadanje kose od alopecije jer kod alopecije može doći do značajnog gubitka kose, pa određena područja vlasišta postaju vidljivija.

White Box spacer
White Box spacer