OK

OK Cancel

Hvala Vam!

Zatvori

Intervju s prof. dr. sc. Marinom Šprem Goldštajn: Menopauza iz ugla ginekologa

Prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn je subspecijalist humane reprodukcije i ginekološke endokrinologije.
Redovita je profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica je Hrvatskog društva za menopauzu i članica Upravnog odbora Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju.
Uz to, pročelnica je Odjela za ginekološku endokrinologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb te članica Boarda Council of Affiliated Menopausal Societies (CAMS), kao i članica International Menopausal Society.

prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn

Menopauzu prate fizičke i fiziološke promjene, promjene na tijelu, te hormonalne promjene. Što se točno događa s hormonima u tijelu i kako oni utječu na cjelokupno ženino stanje?

Menopauza je dominantno karakterizirana manjkom estrogena, ali i progesterona, te androgenih, odnosno muških spolnih hormona. U većine žene imamo tzv. hipoandrogeno stanje što je povezano sa smanjenom moždanom aktivnošću, gubitkom libida, padom energije, umorom, reduciranjem mišićne mase i slično. U 10-15% žena još uvijek može biti prisutna aktivnost androgenih hormona, što će se manifestirati pretilošću, aknama i pojačanom dlakavosti, te nizom metaboličkih poremećaja.
Manjak estrogena utječe na različita ciljna tkiva u našem organizmu. Estrogeni djeluju zaštitno za naš mozak, važni su u održavanju gustoće kostiju i protekciji srca i krvnih žila, utječu na raspoloženje, usporavaju starenje kože itd. Posljedice manjka estrogena mogu biti rane, u prvih 3-5 godina, srednjoročne, u razdoblju od 5-10 godina i kasne. U ranim, žena najčešće ima vazomotorne simptome, u srednjim ima često probleme sa suhoćom rodnice i probleme s mokrenjem, te probleme u seksualnom životu. Također, uočava promjene na koži, koja se stanjuje, smanjene je vlažnosti, smanjena je sinteza kolagena i elastina, pojavljuje se sklonost borama, ali, ono što je isto tako važno, često je i usporeno cijeljenje rana. Dugoročne posljedica manjka estrogenih hormona ozbiljne su, a to su osteoporoza, kardiovaskularne bolesti i značajno povećanje rizika za neurološke bolesti, kao što su demencija i Alzheimerova bolest.
Dakle, promjena hormonskog mozaika rezultira brojnim promjenama u našem organizmu. Perimenopauzalna tranzicija predstavlja, na neki način, zrcalnu sliku adolescentnog razdoblja, u kojem burne hormonske promjene također, na drugi način, mijenjaju fizička i fiziološka obilježja našeg organizma.

Što je prijevremena/rana menopauza, a što je perimenopauza? Koje su ključne razlike?

Kao što znamo, prosječan nastup prirodne menopauze je oko 50-te  godine života, u rasponu od 45-te do 55-te godine života. Ona nastupa kao posljedica promjene hormonskog statusa u organizmu. Statistika kaže da će jedna žena na 100 ući u ranu menopauzu ispod 45 godine, a jedna na tisuću ispod 40. Dakle, gotovo 4% žena ulaze u prijevremenu ili ranu menopauzu.
 
Perimenopauza je prijelazno razdoblje obilježeno izostankom normalnih ovulacijskih ciklusa do jednu godinu nakon zadnje menstruacije u životu žene. Karakterizirana je neredovitim ciklusima, a počinje i dvije do osam godina prije menopauze. Prosječna dob nastupa perimenopauze je 46-ta godina života.
 
Što se simptoma tiče, dominantni su neuredno krvarenje, ali i subjektivni simptomi, kao što su valunzi, vrućine, nesanice, promjene raspoloženja. Prepoznata su  čak 34 simptoma menopauze, od fizičkih, emocionalnih do fizioloških. Neke rjeđe spominjemo, recimo, anksioznost, depresija, emocionalna nestabilnost i sl., neke češće, recimo valunzi, nesanica, inkontinencija, vaginalna suhoća itd. Tu odmah treba naglasiti jednu bitnu stvar. Svi ti simptomi daju se tretirati i kontrolirati. Oko 25% žena iskusit će intenzivne simptome, bez da to u cijelosti razumiju, a, sto je još gore, u takvim slučajevima uvijek je i pitanje imaju li odgovarajući tretman i potporu. 55% žena iskusit će simptome umjerene naravi, premda je u tim slučajevima uvijek pitanje koliko je netko svjestan svojih simptoma i njihove ozbiljnosti.
 
Važno je naglasiti da žene s prijevremenom i ranom menopauzom imaju intenzivnije, nagle i ,naravno, neočekivane menopauzalne smetnje koje značajno smanjuju kvalitetu života, a ujedno imaju značajno veći rizik kardiovaskularnih i skeletnih komplikacija u odnosu na žene s očekivanom menopauzom.

Koji su glavni problemi zbog kojih žene u perimenopauzi i menopauzi dolaze u Vašu ordinaciju na konzultacije?

Brojne su fizičke i mentalne manifestacije manjka hormona u menopauzi. U perimenopauzalnoj tranziciji, hormonski nepovoljnom razdoblju, u kojem se žene suočavaju s nizom promjena i problema, vitalno je pitanje dostupnosti informacija temeljenih na dokazima, kao i pitanje mogućnosti liječenja tegoba, s kojima se žena susreće u tom životnom razdoblju.
 
Žene se najčešće žale na valove vrućine, nesanice, lupanje srca, promjene raspoloženja, gubitak kvalitete kože i kose, bolove u zglobovima i sl. Neke žene navode smetnje inkontinencije mokraće, vaginalnu suhoću, probleme s libidom.
 
Problemi vezani za mentalno zdravlje u menopauzi prilično su rašireni. To ima takvu dimenziju da se u stručnim krugovima počelo baratati novim terminom: "mentalni distres". Simptomi se opisuju kao značajni i ustrajni. Oko 70% žena iskusit će implikacije mentalne situacije vezane za menopauzu. Zvuči loše, ali tu imamo dobru vijest. Ovi simptomi nestaju kako se organizam stabilizira i prilagođava novoj hormonalnoj razini. Kad govorimo o konkretnim promjenama, tu vidimo gubitak samopoštovanja, gubitak sigurnosti, neraspoloženje, osjećaj tuge i depresije, lošu koncentraciju, koju često opisujemo kao "brain fog".
 
Osim, što svi ti simptomi tendiraju nestajanju kako se organizam stabilizira, imamo i jako dobar instrumentarij u samopomoći, te naravno  profesionalnu pomoć. Tu možemo ponoviti, nikad nije dosta, par pametnih stvari: treba vježbati i zdravo se hraniti, treba pokušati naći neko "utočište" mira i stabilnosti, to može biti meditacija, tehnika disanja i sl., treba izbjegavati alkohol, treba nastojati biti kreativan, što daje osjećaj svrhe i postignuća, treba biti povezan sa svojom obitelji i širom sredinom i sl.
 
Možda da dodamo još jedan detalj. Vezali smo ovdje pitanje mentalnog zdravlja uz razinu estrogena. Međutim, tu ima puno vise elemenata. Tu su i druge situacije, koje mogu ženu mentalno opteretiti. Recimo, okončanje ili započinjanje romantične veze, odlazak djece iz doma, financijski ili karijerni problemi, problemi vezani za stare roditelje, briga o partneru itd.

Mislite li da se problemi povezani sa menopauzom još uvijek smatraju tabu temom? Zbog čega su, po Vašem mišljenju, žene zabrinute ili im je neugodno razgovarati o tome?

Ja bih rekla da nas danas ipak menopauza zatekne spremnije i s boljim uvidom nego što je to bilo samo koju generaciju prije nas. Živimo u svijetu povezanih i brzo cirkulirajućih informacija i nema razloga da ne znamo ili ignoriramo tu problematiku. Da li smo dovoljno inovativni i kreativni kad se obraćamo ženama o skrbi o vlastitom zdravlju i je li potrebno promijeniti paradigmu komuniciranja o temama vezanim za žensko zdravlje, usudila bih reći da nismo.

Menopauza je dugo imala i još uvijek u nekim sredinama ima negativne konotacije ili se totalno ignorira u mnogim zemljama.
 
S jedne strane, postoji kultura srama vezana za starenje žena. Rezultat je da se žene osjećaju neugodno otvoriti tu temu u svom socijalnom krugu, s prijateljima, obitelji pa i sa liječnicima. Mnoge žene ne govore o menopauzi jer smatraju da je to privatna stvar, pogotovo ne žele o tomu pričati na poslu. Imaju neugodne simptome zbog kojih osjećaju sram ili misle da neće biti shvaćene ozbiljno. Misle da ako progovore o tegobama da će naići na nerazumijevanje poslodavca, okoline i da će biti manje sposobne za rad. Zabrinute su za sigurnost ostanka na poslu, ili pak da će prilika za promociju odnosno napredovanje biti oduzeta. Na poslu mogu imati slabiju koncentraciju, memoriju i gubitak samopouzdanja.
Prema jednom istraživanju čak 63% žena kaže da simptomi negativno utječu na njihov rad, 29% gubi samopouzdanje, a samo njih 6% nema menopauzalne simptome. Imajući na umu da žene uz prolongiranu naobrazbu i karijeru koje grade kasnije u životu, perimenopauza je “peak” života, to je vrijeme najvećih poslovnih uspjeha, vrlo je važno da je radna okolina otvorena, inkluzivna i puna podrške. Fleksibilno radno vrijeme, kontrola temperature, hladna voda, angažirati ljude koji mogu razgovarati o toj temi s dignitetom i respektom samo su neke mogućnosti kojom okolina u kojoj radimo može pripomoći ženi u perimenopauzalnoj tranziciji. 
 
Ključno je da se razumije jedno. Menopauza nije bolest, koju treba rješavati i tretirati, menopauza je razdoblje života, koje treba prihvatiti, a, rekla bih, i prigrliti. Menopauza nije nije ni tajna ni misterij.
 
Edukacija i komunikacija su ključ eliminacije tabooa i negativnog stava prema menopauzi. Potrebno je ukloniti barijeru i stigmu oko simptoma, znakova  i mitova vezanih za menopauzu. Važno je da žena bude informirana o simptomima koji su privremeni, prolazni i mogu se tretirati. Upoznati ju s mogućnostima liječenja, važan je holistički i individualni pristup kako bi donijela informiranu odluku o liječenju.
 
Važno je educirati kako pristupiti problemima s partnerom, prijateljima ili suradnicima na poslu. Potrebno je ohrabriti ženu da preuzme kontrolu nad svojim zdravljem i to tako da bolje razumiju svoje tijelo i ciklus života u kojem se nalaze. Važno je reći da se menopauza događa svakom u različitim životnim razdobljima i da to nije samo “old lady” problem.

Kada je, po Vašem mišljenju, najbolje vrijeme za žene da potraže savjet stručnjaka u vezi sa simptomima rane menopauze/perimenopauze?

Danas, kada su dostupne brojne informacije na društvenim mrežama, portalima i drugim oblicima modernih komunikacijskih kanala, mislim da nikad nije dovoljno rano krenuti informirati se u vezi simptoma rane menopauze i perimenopauze. Kada je u pitanju žensko zdravlje samo cjeloživotni pristup može dati zadovoljavajuće rezultate. Tu je fokus na razumijevanju zdravstvenih potreba i potreba za odgovarajućom potporom i njegom koje se kontinuirano mijenjaju, kroz cijeli život žene. Optimalna rješenja temelje se na identificiranju kritičnih životnih razdoblja, i faza promjena, i uspostavljanju uvjeta, tamo gdje ima mogućnosti, za promoviranje zdravog načina života i dobrog zdravlja i preveniranje negativnih zdravstvenih ishoda.

Neprocjenjivo je važna i uloga medija, uključivo društvene mreže, koji, u današnjem užurbanom načinu života, predstavljaju vitalne kanale u efikasnom, brzom i pristupačnom (medicinski dobro fundiranom) informiranju o bitnim aspektima i važnosti brige o zdravlju žena.
 
Potrebno je povećati svijest o mogućnostima prevencije kroničnih stanja, simptoma i čimbenika rizika kod takvih stanja, te ulagati u ciljanu prevenciju, rano otkrivanje i intervenciju, sa ciljem očuvanja i poboljšanja psihofizičkog zdravlja žena.
 
Bitno je žene osvijestiti o zdravstvenim problemima s kojima se mogu susresti u ranoj i očekivanoj menopauzi,  jer su nerijetko nedovoljno informirane, ne znaju što im se događa, i trebaju li i mogu li nešto napraviti. U perimenopauzalnoj tranziciji, u kojoj se žene suočavaju s nizom promjena i problema,  vitalno je pitanje dostupnosti informacija temeljenih na dokazima, kao i pitanje mogućnosti liječenja tegoba s kojima se žena susreće u menopauzi. Vrlo je važno raditi na podizanju svijesti o važnosti skrbi o zdravlju u perimenopauzi, vodeći računa i o činjenici da, osim subjektivnih smetnji, žena u tom razdoblju može biti suočena s ozbiljnim bolestima i stanjima, kao što su osteoporoza, kardiovaskularne i neurološke bolesti, te kao što su Alzheimerova bolest, demencija i sl. 
Važnost pružanja djevojkama i ženama kvalitetnih informacija, počevši od škole, pa do potpore, koju trebaju odrasli, nemjerljiva je. Kad je riječ o ženama, u Hrvatskoj nemamo statistiku, koja bi nam dala jasnu, pouzdanu sliku oko izvora (i hijerarhije) informacija o zdravstvenim pitanjima. Obitelj je sigurno visoko rangirana, kao izvor informacije. Obitelj, vrlo vjerojatno, prilično blizu, slijedi “Google”, liječnici opće prakse, te bi slijedili specijalisti.

Za kraj - koji savjet biste podijelili ženama koje će tek ući u menopauzu?

Moja poruka mladim ženama, ženama koje stoje pred menopauzom, koje ju prolaze i koje su je prošle je jednostavna. Uvijek nastojte staviti sebe na prvo mjesto. Vodite računa o svom zdravlju, u svakom razdoblju života. Osluškujte svoj organizam. Organizam nam daje signale. Okrenite se zdravoj prehrani, tjelovježbi, nađite načine da reducirate stres. Nastojte biti produktivni i pozitivni - rezultat će biti da ćete biti zdravi. A tu je onda i medicina -  danas ima vise vrlo efikasnih i sigurnih metoda i načina tretiranja simptoma menopauze nego sto ih je ikada ranije bilo.

VAŠA RUTINA

Novo

DNEVNA NJEGA ZA GUSTOĆU I PUNOĆU KOŽE<br />U PERIMENOPAUZI

DNEVNA NJEGA ZA GUSTOĆU I PUNOĆU KOŽE
U PERIMENOPAUZI

Novo

DNEVNA NJEGA ZA GUSTOĆU I PUNOĆU KOŽE<br />U PERIMENOPAUZI<br /><br />

DNEVNA NJEGA ZA GUSTOĆU I PUNOĆU KOŽE
U PERIMENOPAUZI

Novo

HRANJIVA DNEVNA NJEGA ZA KOŽU U POSTMENOPAUZI<br /><br />

HRANJIVA DNEVNA NJEGA ZA KOŽU U POSTMENOPAUZI

Novo

MENO 5<br />BI-SERUM ZA KOŽU U PERI I POSTMENOPAUZI

MENO 5
BI-SERUM ZA KOŽU U PERI I POSTMENOPAUZI

go to top