OK

OK Cancel

Hvala Vam!

Zatvori

Važnost vitamina D u menopauzi

  • favoris

Procjenjuje se da danas više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta ima niske razine vitamina D zbog čega se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D, te se razmatraju ozbiljne posljedice tog stanja na javno zdravstvo.

Važnost vitamina D u menopauzi

U zrelim godinama i tijekom perimenopauze, unos vitamina D posebno je važan za gustoću koštane mase, ali i za druge organske sustave.

Studije pokazuju je je čak 40 - 50% populacije u našem području u nedostatku vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih mjeseci. 

Adekvatna koncentracija vitamina D posebno je važna tijekom životnog ciklusa žene. U djetinjstvu i adolescenciji ovaj vitamin bitan je za izgradnju čvrstog skeleta i ulog u prevenciju osteopenije i osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. U zrelim godinama i tijekom perimenopauze, unos vitamina D posebno je važan za gustoću koštane mase, ali i za druge organske sustave. Osim dobro poznatog zaštitnog učinka na muskuloskeletni sustav, danas govorimo o svestranim učincima vitamina D, a prepoznati su povoljni učinci na imunosni, živčani, endokrini i kardiovaskularni sustav. Vitamin D razmatra se kao prevencija i potporna terapija brojnih bolesti, a pravovremeno prepoznavanje nedostatka tog vitamina te pravilna nadomjesna primjena esencijalni su za uspješnost terapije.

Rizične skupine i čimbenici rizika za pojavu nedostatka vitamina D

Starenjem dolazi do stanjivanja kože te se smanjuje kapacitet stvaranja vitamina D u koži.

Rizične skupine za pojavu hipovitaminoze D uključuju osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu (osobito dojenčad) i osobe koje žive na prostorima veće zemljopisne širine (iznad 40° geografske širine) te u gradovima s većom koncentracijom smoga. Neizlaganje suncu iz objektivnih ili subjektivnih razloga najčešći je razlog nedostatka vitamina D. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca s zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 %. Nadalje, osobe s tamnom puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe. Starenjem dolazi do stanjivanja kože te se smanjuje kapacitet stvaranja vitamina D u koži i pretvorba u aktivni oblik u bubrezima. Također, starije osobe se manje kreću i manje izlažu kožu suncu. Stoga najniže izmjerene koncentracije vitamina D nalazimo upravo u starijih osoba smještenih u institucijama. Pretilost je također prepoznata kao nezavisni rizični čimbenik za nedostatak vitamina D. Glavni razlog je smanjena bioraspoloživost u koži sintetiziranog vitamina D radi pohrane u masnom tkivu.

Preporučene doze D vitamina

Kod osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se značajno više preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D.

Trenutne američke preporuke (Institute of Medicine) za zdravu populaciju savjetuju unos od 400 IJ vitamina D dnevno kod djece do godinu dana, 600 IJ vitamina D dnevno za osobe dobi 1-70 godina te 800 IJ vitamina D dnevno za starije od 70 godina. Te preporuke su višestruko veće od trenutnih europskih preporuka koje iznose 400 IJ za dojenčad i 200 IJ za ostalu populaciju. Stoga i Europa razmatra povećanje preporuka za unos vitamina D, a taj se unos može zadovoljiti jedino putem pripravaka odnosno dodataka prehrani, budući da je sadržaj ovoga vitamina u hrani vrlo skroman.

S druge strane, kod osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se značajno više preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D. Sve te spoznaje upućuju kako je doista korisno preventivno uzimati veće doze vitamina D (1.000 – 2.000 IJ), budući da živimo na području koje je tijekom jesenskih i zimskih mjeseci često bez dovoljno sunčevog zračenja.

Područja primjene vitamina D u odraslih

Utvrđeni status vitamina D u hrvatskih žena u postmenopauzi lošiji je nego u većini europskih zemalja, a gotovo tri četvrtine ima koncentraciju vitamina D ispod one koja se smatra minimalnom za očuvanje zdravlja kosti (< 50 nmol/L).

Osnovno  i najbolje istraženo područje primjene vitamina D je prevencija i potporna terapija osteoporoze. Smjernice krovnih udruženja koja se bave ovom tematikom najčešće propisuju dnevni unos 800 – 1.200 mg kalcija (iz hrane i dodataka prehrani) te 800-2.000 IJ vitamina D za žene u postmenopauzi s osteoporozom.  Posebnu važnost vitamin D ima i u osoba starije dobi s osteoporozom te u sarkopeničnih osoba starije dobi sklonih padovima.

U Hrvatskoj utvrđena je visoka učestalost nedostatka vitamina D u žena postmenopauzi koje su se liječile radi osteoporoze, a slično stanje zabilježeno je i u hrvatskih žena u postmenopauzi koje se nisu liječile radi osteoporoze. Utvrđeni status vitamina D u hrvatskih žena u postmenopauzi lošiji je nego u većini europskih zemalja, a gotovo tri četvrtine ima koncentraciju vitamina D ispod one koja se smatra minimalnom za očuvanje zdravlja kosti (< 50 nmol/L).

Kardiovaskularne bolesti i hipertenzija češće se bilježe u žena u menopauzi. Stoga je dobro znati da vitamin D djeluje na mnoge komponente kardiovaskularnog sustava, uključujući regulaciju arterijskog tlaka i renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava. Antihipertenzivni učinci vitamina D posebno su izraženi u osoba s nedostatkom vitamina D s povišenim krvnim tlakom.

Meta-analize opservacijskih studija ukazuju na mogućnost postojanja veze između viših koncentracija vitamina D u krvi i blagog smanjenja incidencije karcinoma kolorektuma, a zabilježeno je kako se za svaki porast od 12,5 nmol/L u plazmi, rizik snižava za 6 %. Nadalje, primjena vitamina D posebno je važna za pacijentice u menopauzi s ranim hormonski ovisnim rakom dojke koje primaju adjuvantnu hormonsku terapiju s aromataznim inhibitorima zbog visokog rizika nastanka osteoporoze.

Kada je riječ o autoimunosnim bolestima, veza između unosa odnosno statusa vitamina D i prevalencije bolesti do sada je identificirana za upalne bolesti crijeva (IBD), multiplu sklerozu, reumatoidni artritis (RA), sistemski eritemski lupus (SLE), sistemsku sklerozu (SSc) i diabetes mellitus tip 1.  

Popis indikacija i područja primjene puno je dulji od onoga što se ranije smatralo, a nova istraživanja i spoznaje pojavljuju se gotovo svakoga dana. Ovo je tek jedan skroman uvid u potencijale ovog najstarijeg hormona na Zemlji, čije moći tek upoznajemo.

Literatura:
Kraljevic I, Kastelan D, Gorsic I, i sur. Vitamin D deficiency in postmenopausal women receiving osteoporosis therapy. Lijec Vjesn. 2007;129:304.

Laktasic Zerjavic N, Korsic M, Crncevic Orlic Z, Kovac Z, Polasek O, Soldo Juresa D. Vitamin D status, dependence on age and seasonal variations in the concentration of vitamin D in Croatian postmenopausal women initially screened for osteoporosis. Clin Rheumatol. 2010;29:861-7.

Bruyere O, Decock C, Delhez M, Collette J, Reginster JY. Highest prevalence of vitamin D inadequacy in institutionalized women compared with noninstitutionalized women: a case-control study. Womens Health (Lond Engl). 2009;5:49-54.\

Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, Ljubas Kelečić D, Reiner Ž, Anić B, Krznarić Ž.(2016) Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138:121-132.

Najčitanije

5 zapovijedi o zdravoj prehrani kojih se treba pridržavati nakon 50-e

KOŽA I PREHRANA

5 zapovijedi o zdravoj prehrani kojih se treba pridržavati nakon 50-e

Nakon 50-e godine pravilna je prehrana neophodnija no ikad, posebice, jer Vaše tijelo prolazi kroz velike hormonalne promjene koje mogu utjecati na sveukupnu formu. Pročitajte kojih 5 zapovijedi o zdravoj prehrani biste trebali slijediti u ovoj novoj fazi života bez obzira jeste li kod kuće, jedete li vani ili slavite neki blagdan.

Pročitaj članak

Dodaci prehrani u menopauzi: jesu li sigurni?

KOŽA I PREHRANA

Dodaci prehrani u menopauzi: jesu li sigurni?

Svatko želi zdravo starjeti. Tijekom  menopauze možda ćete čuti za dodatke prehrani koji bi vam mogli pomoći da imate zdravu kožu, tijelo i um, no jesu li ti dodaci sigurni? Naša stručnjakinja Agnieszka Szmurto govori o tome u sljedećem članku.

Pročitaj članak

Zašto ne možemo smršavjeti u menopauzi?

KOŽA I PREHRANA

Zašto ne možemo smršavjeti u menopauzi?

Menopauza uzrokuje hormonske promjene u ženskom tijelu koje mogu dovesti do raznih poremećaja, upravo zbog hormona koji nisu u ravnoteži. Jedna od mogućih poslijedica je dobivanje na težini. Što se događa u tijelu tijekom menopauze i zašto je tako teško smršavjeti?

Pročitaj članak

go to top